Fotinija – sadnja, nega i razmak za gustu živu ogradu

Ako želiš živu ogradu koja istovremeno pruža zaštitu i daje poseban estetski utisak prostoru, fotinija je jedan od najlepših izbora.

Njena najveća vrednost su mladi listovi intenzivne crvene boje, koji se pojavljuju u proleće i nakon svakog orezivanja, a zatim prelaze u sjajnu tamnozelenu. Tako dobijaš živu ogradu koja se menja kroz sezonu i prostoru daje živost, dubinu i karakter.

Zašto izabrati fotiniju za živu ogradu?

Fotinija živa ograda crveni listovi

Dekorativna tokom cele godine
Kombinacija crvenih mladih izbojaka i tamnozelenog lišća daje atraktivan izgled u svako doba.

Zimzelena i gusta
Formira kompaktan zeleni zid koji obezbeđuje privatnost i zaštitu od pogleda, vetra i prašine.

Brz, ali kontrolisan rast
Dovoljno brzo formira ogradu, a istovremeno se lako održava i oblikuje.

Odlična za orezivanje
Redovno orezivanje podstiče pojavu novih crvenih izbojaka, čime ograda postaje još gušća i dekorativnija.

Uslovi sadnje i nege

Razmak sadnje: 50 cm između biljaka

Položaj: sunce ili polusenka (na sunčanom mestu crvena boja je intenzivnija)

Zalivanje: redovno tokom prve vegetacione sezone

Orezivanje: 1–2 puta godišnje radi gustine i podsticanja mladih izbojaka

Fotinija najbolje uspeva na propusnom zemljištu. 

Fotinija živa ograda crveni listovi

Koliko sadnica je potrebno?

Orijentaciono pravilo:

Dužina ograde (u metrima) × 2 = broj sadnica

Na primer:
10 metara ograde → oko 20 sadnica

Ako želiš brži efekat i gušću ogradu već u prvim godinama, sadnja može biti i gušća.

 

Na šta da obratiš pažnju prilikom odabira?

Idealno je da sadnice imaju 2 -3 grane.

Zašto je to važno?

Brže se granaju i popunjavaju prostor

Ograda se ranije spaja i postaje gusta

Manje praznina između biljaka

Ujednačen izgled već u prvim godinama

Sadnica sa jednom granom mora prvo da razvije bočne izbojke, što produžava vreme do formiranja žive ograde.

Kvalitetne sadnice fotinije iz rasadnika

Naše sadnice su dobro razvijene, pravilno formirane i spremne za brzo ukorenjavanje i zdrav rast nakon sadnje.

Kontaktiraj nas za preporuku količine ili poruči sadnice i započni formiranje svoje žive ograde već ove sezone.

Radovu u vrtu krajem januara

Januar se završava, planiranje u vrtu počinje

Ne znam za vas, ali kod mene, čim se januar približi kraju, kreće ozbiljno planiranje i organizacija u vrtu.

Kako vreme dozvoljava, selim se napolje i polako počinjem sa orezivanjem određenih biljaka, sagledavanjem stanja u vrtu, ali i sa sadnjom, naravno, kada zemlja nije zaleđena. 

Radovi u plasteniku, s druge strane, ne staju ni tokom zime (ne računam mali praznični raspust). Posla ima uvek, pripremamo se za prolećnu sezonu, a ove godine biće i dosta noviteta, koje jedva čekam da podelim sa vama!

Priprema alata

Ako još niste, sada je pravo vreme da pripremite alat za orezivanje. Makaze i testere treba:

  • naoštriti

  • očistiti

  • dezinfikovati

Šta trenutno može da se orezuje?

Iako je još uvek zima, postoje biljke kod kojih se rezidba može (i treba) obaviti već sada.

Wisteria (glicinija)
Prošlogodišnje bočne izdanke skraćujemo na 2–3 pupoljka, a uklanjamo slabe i suve grane. Ovakvom rezidbom biljku podstičemo da u proleće formira više cvetnih pupoljaka i da obilnije cveta.

Ruže
U ovom periodu uklanjaju se polomljene, suve i bolesne grane. Jače skraćivanje ostavljamo za kraj februara ili mart, kada prođe opasnost od jakih mrazeva.

Grane oštećene snegom
Sve biljke u vrtu dobro pregledajte i uklonite grane koje su se polomile ili napukle pod težinom snega.

Jabuke i kruške
Za ovu vrstu rezidbe nisam ekspert, ali je važno da znate da se upravo sada orezuju. Ako imate voćke u vrtu, ovo je pravi trenutak da im posvetite pažnju ili se konsultujete sa stručnijima.

Da li može da se sadi u januaru?

Može!

Biljke možete saditi kad god zemlja nije zaleđena. Važno je samo pratiti vremenske uslove i ne saditi tokom jakih mrazeva.

Zimi se najlakše planira vrt

Zima je idealno vreme da sagledate svoj vrt iz drugačije perspektive. Bez lišća i cvetova, struktura vrta dolazi do izražaja.

U ovom periodu možete razmisliti:

  • da li vam nedostaje zimzelenih biljaka 

  • kako vrt izgleda tokom zime

  • gde biste mogli dodati više strukture i zelenila

Moji favoriti koje i sama imam u vrtu su: 

Upravo sada je pravo vreme da planirate promene koje ćete realizovati na proleće.

 

Jelena Tica 

Mast.inž.pejz.arh

 

Kako da pripremite biljke pre putovanja (i šta da radite kad se vratite)

Visoke temperature, pojačano isparavanje i nekoliko dana bez zalivanja mogu da naprave štetu čak i najotpornijim vrstama.

Dobra vest je da većina biljaka može bez problema da izdrži i tvoje letovanje – ako ih pravilno pripremiš pre puta. U nastavku su precizni saveti: šta da uradiš pre odlaska, koje jednostavne sisteme možeš koristiti dok te nema, i kako da im pomogneš da se oporave kad se vratiš.

Pre odlaska:

Dobro zalij biljke dan ranije
Zalivaj rano ujutru ili kasno uveče, obilno, voda treba da dopre do korena, ali da se ne zadržava u tacni.

Saksije koje brzo gube vlagu možeš potopiti u lavor na 15–20 minuta, da zemlja dodatno upije vodu.

Premesti biljke u polusenku i grupiši ih 

Ako su na direktnom suncu, premesti ih tamo gde će imati jutarnje sunce i popodnevnu senku.
Tako smanjuješ stres i usporavaš isparavanje vlage.

Postavi sistem za zalivanje

  • Fitiljski sistem: posudu sa vodom postavi iznad nivoa saksije, a fitilj (končić, traka) neka ide iz vode u zemlju.

  • Kap po kap boca: u čep plastične boce probuši malu rupu, napuni vodom i ubaci naopačke u zemlju.

Ako imaš više biljaka, razmisli o automatskom sistemu za zalivanje. 

Pokrij zemlju malčem
Dodaš li sloj komposta, usitnjene kore, suve trave ili lišća (oko 5 cm), smanjićeš isparavanje i zaštititi koren.
Malč hladi zemljište i čuva vlagu.

Zamoli nekog da svrati ako te nema duže od 5–6 dana
Prijatelj, komšija ili član porodice može proveriti biljke, dopuniti vodu i ukloniti uvele cvetove ako treba.

Povratak sa putovanja:

Pregledaj biljke odmah
Pogledaj ima li znakova isušivanja, žutila, truleži ili štetočina.
Ako je biljka sasušena, ne odustaj odmah. Većina se može oporaviti.

Potapanje i pauza

Ako je zemlja potpuno suva i tvrda, celu saksiju potopi u lavor sa vodom na 30–60 minuta da se zemlja natopi. Zatim je izvadi, pusti da se ocedi, i vrati je na mesto.

Ne prihranjuj odmah
Pusti biljku da se stabilizuje 2–3 dana. Tek onda, ako deluje oporavljeno, možeš joj dati blago razblaženo tečno đubrivo.

Ukloni suve i uvele delove
Nežno ukloni uvele cvetove i osušene listove. Time podstičeš rast novih izdanaka i sprečavaš širenje truleži.

 

Ako planiraš odmor, ne zaboravi da i biljkama treba priprema. Par jednostavnih koraka, dobro zalivanje, malo senke, malč i jednostavan sistem za vodu, mogu napraviti veliku razliku. A kad se vratiš, sačekaj par dana i pruži im laganu negu. 

Letnja nega višegodišnjih biljaka

Višegodišnje biljke (perene, žbunje, drveće) su pouzdani stubovi svakog vrta — preživljavaju zime, tu su svake godine, i često podnose ekstremne uslove bolje od sezonskog cveća. Ipak, ni one nisu imune na letnje stresove: visoke temperature, manjak padavina i pojačana isparavanja.

U nastavku ti donosimo konkretne savete kako da im pomogneš da leto prođu bez problema, kao i koje vrste su provereno najotpornije na sušu i toplotu.

Zalivanje: obilno i ređe

Za razliku od sezonskog cveća koje ima plitak koren, većina perena ima dublji korenov sistem. Zato im više prija obilno, ali ređe zalivanje.

  • Zalivaj 2 -3 puta nedeljno, ali obilno (tako voda dopire do dubljih slojeva)

  • Ujutru je najbolji termin, kako bi listovi osušili tokom dana

  • Ako koristiš malč, smanjićeš potrebu za učestalim zalivanjem

Malčiranje – prvi saveznik u sušnim periodima

Postavi sloj malča (borova kora, kompost, slama, suvo lišće) oko biljke, debljine 5–7 cm.

  • Zadržava vlagu u zemlji

  • Održava stabilnu temperaturu oko korena

  • Smanjuje rast korova

Prihrana: manje je više

Većina višegodišnjih biljaka ne zahteva čestu prihranu. Preterano đubrenje tokom leta može izazvati bujan, ali slab rast.

  • Koristi spororazgrađujuće đubrivo na proleće ili jesen

  • Ako se biljka „budi“ sporo ili listovi blede, daj blagu dozu tečnog đubriva razblaženog u vodi

  • Ne đubri kada su visoke temperature

Uklanjanje precvetalih delova

Redovno uklanjanje uvelih cvetova stimuliše biljku da produži cvetanje i da sačuva energiju za vitalnost i rast. 

Deljenje i orezivanje: kada, a kada ne

Leti se ne preporučuje deljenje (razmnožavanje deljenjem korena) jer biljka tada trpi najveći stres. Umesto toga:

  • Fokusiraj se na minimalno orezivanje za kontrolu forme

  • Deljenje korena i jače orezivanje ostavi za jesen ili rano proleće

Najotpornije višegodišnje biljke za leto

Ako tek planiraš sadnju, ovo su biljke koje izuzetno dobro podnose letnje suše i visoke temperature:

Sve ove biljke traže sunčano mesto i dobru drenažu. Jednom kad se ukorene, zahtevaju minimalnu negu i idealne su za održive, mediteranske ili prirodne vrtove.

Višegodišnje biljke su odličan izbor za letnje uslove, ali i one imaju svoje potrebe. Uz pametno zalivanje, malčiranje i blago orezimanje, leto može proći bez poteškoća. 

Ako želiš gotovu kombinaciju ovih biljaka, pogledaj naš biljni paket Aromatični vrt – napravljen baš za sušne i sunčane pozicije.

Kako da travnjak ostane zelen i zdrav tokom letnjih vrućina

Visoke temperature, duži dani i moguće restrikcije vode lako mogu da utiču na izgled i zdravlje zelene površine. Ipak, uz dobru strategiju, tvoj travnjak može da ostane gust, otporan i funkcionalan čak i tokom sušnih perioda.

U nastavku su praktični i provereni saveti za negu travnjaka tokom letnjih meseci.

Idealna visina košenja

Jedna od najčešćih grešaka je košenje trave prenisko tokom leta.

  • Optimalna visina: 6–8 cm (viša trava bolje zadržava vlagu u zemlji)

  • Ne skraćuj više od ⅓ visine trave odjednom, to je veliki stres tokom visokih temperatura. 

  • Ako kosiš kad je vrlo toplo, ostavi odloženo pokošenu travu kao prirodan malč

Viša trava hladi koren, štiti tlo od isušivanja i smanjuje širenje korova.

Zalivanje: količina i učestalost

U letnjim uslovima, travnjak zahteva 30–40 litara vode po m² nedeljno, raspoređeno u 2–3 obilna zalivanja.

  • Zalivaj ujutru (između 5 i 9h) – tada je isparavanje najmanje

  • Duže i ređe zalivanje podstiče dublji koren, što jača otpornost  

U sušnim uslovima, bolje je imati travnjak koji uđe u „letnju uspavanost“ (požuti), nego pokušavati svakodnevnim zalivanjem da ga zadržiš zelenim po svaku cenu.

Aeracija 

Tokom leta zemlja može postati zbijena, što onemogućava vodu i kiseonik da dođu do korena.

  • Ako primetiš da voda „stoji“ na površini, vreme je za aeraciju – mehaničko probijanje tla vilama ili aeratorom

Prihrana: kad i kako

Travnjak leti nije u fazi jakog rasta, ali mu je potrebna podrška.

  • Koristi specijalizovana đubriva za letnje uslove (s nižim sadržajem azota)

  • Prihranu vrši neposredno pre zalivanja

  • Izbegavaj prihranu u danima sa ekstremno visokim temperaturama

Prihranjivanje leti treba da bude lagano i uravnoteženo, cilj nije bujan rast, već jačanje otpornosti biljke.

Strategije za sušu i visoke temperature

Ako nastupi sušni period ili ograničenja u zalivanju:

  • Ne kosi često – viša trava štiti tlo

  • Nemoj đubriti – biljka ne može koristiti đubrivo bez vode

  • Ako se trava „uspava“ (postane žućkasta), ne paniči – oporaviće se sa prvim kišama

Letnja nega travnjaka podrazumeva balans između estetskih ciljeva i realnih uslova. Prilagođavanje košenja, zalivanja i prihrane je ključ da tvoj travnjak ostane vitalan tokom cele sezone — ili da se oporavi brzo nakon nje.

 

Jelena Tica

Mast. inž.pejz.arh.

Lavanda – mirisna biljka koje voli sunce i ne traži puno

Ako postoji biljka koja izgleda lepo, miriše božanstveno, a uz to je zahvalna i laka za održavanje – to je lavanda. Nije slučajno što je godinama među omiljenim izborima za dvorišta i terase. Osim što unosi mediteranski šarm u svaki vrt, lavanda privlači pčele, odbija komarce i može se koristiti na mnogo načina – od dekoracije do prirodnih mirisnih jastučića.

Gde voli da raste?

Lavanda voli sunce. I to ne „malo sunca“, nego punih 6 do 8 sati dnevno. Što više svetla, to više cvetova i intenzivnijeg mirisa. Ako je posadite u polusenku, preživeće, ali neće izgledati ni približno lepo.

Zemljište treba da bude propusno, suvo i blago alkalno. Ako vam je dvorište glinovito i zadržava vodu – obavezno dodajte pesak, sitni šljunak ili sadite lavandu na blago uzdignuto mesto. Lavanda ne voli da joj je „mokro oko nogu“.

Kako i kada saditi?

Idealno vreme za sadnju lavande je proleće, kada prestanu mrazevi, ili rana jesen, dok je zemlja još topla. Biljke sadite u razmaku od oko 40–50 cm, jer vole prostor i vazduh.

Sadite je plitko – nema potrebe da ide duboko. Prve godine traži malo više pažnje i redovno zalivanje dok ne razvije dobar koren. Posle toga – gotovo da se sama održava.

Orezivanje – tajna bujne lavande

Ako želite da lavanda ostane gusta, okrugla i da svake godine cveta bogato – orezivanje je ključ. Prvi put je orežite tek druge godine, i to posle cvetanja – najčešće krajem leta. Skraćuje se oko trećina biljke, ali važno je da ne sečete u drvenasti deo – iz njega više neće poterati.

Redovno orezivanje produžava život biljke, čuva joj lep oblik i podstiče novo grananje.

Zalivanje i nega

Lavanda je pravi borac – kada se jednom primi, ne voli previše vode. Zaliva se u prvoj sezoni dok se ne ukoreni, a posle samo u dugim sušnim periodima. Ako zalivate često ili je zemlja vlažna – rizikujete da joj koren istruli.

Na zimu, starije biljke mogu da izdrže i veće mrazeve. Mlade lavande je ipak pametno blago zaštititi – lišćem, slamom ili agroplatnom.


Zašto je lavanda više od obične biljke?

Lavanda ne zauzima puno mesta, a daje mnogo – miris, lepotu, korisnost. Uvek je rado vidimo u našim projektima jer lepo funkcioniše sa biljkama poput ruzmarina, santoline, perovskije i ukrasnih trava. Može da bude akcenat u kamenjaru, linija duž staze, pa čak i aromatična živa ograda.

Ako planirate da je posadite u svom dvorištu, savetujemo da odmah razmišljate o celini – položaj, kombinacije i način sadnje. A ako vam treba pomoć da je uklopite u prostor, pišite nam – rado pomažemo da svaki vrt dobije svoj mediteranski kutak.

Koju sortu lavande izabrati?

U našem rasadniku možeš pronaći pet različitih sorti lavande, a svaka ima svoje posebnosti. Evo kratkog vodiča koji ti može pomoći da izabereš pravu za svoj vrt:

Lavandula angustifolia ‘Munstead’  

Kompaktna, otporna i niska sorta. Odlična za bordure, kamenjare i manje vrtove. Cveta rano i ima klasičan, intenzivan miris lavande. Idealna za početnike.

Lavandula angustifolia / Engleska Lavanda

Autentična, tzv. „prava lavanda“ – često se koristi za proizvodnju eteričnih ulja. Ima uspravne stabljike i bogat, jak miris. Traži nešto više prostora, ali daje obilne cvetove.

Lavandula x intermedia ‘Grosso’

VIDEO: https://www.instagram.com/p/DHIbILMtxWf/

Najveća među klasičnim sortama. Ima dugačke cvetne stabljike i vrlo je pogodna za sušenje i aranžmane. Ako želiš impresivnu lavandu koja miriše na daljinu – ovo je pravi izbor.

Lavandula angustifolia ‘White’

   

Neobična i dekorativna, sa belim cvetovima. Ista nega kao i klasične sorte, ali daje potpuno drugačiji vizuelni utisak. Sjajna za kontraste u vrtu ili kombinacije sa tamnoljubičastim lavandama.

VIDEO:  https://www.instagram.com/p/DJ3oipHtkQu/

Lavandula × ginginsii ‘Goodwin Creek Gray’ / Srebrnolisna Lavanya

Odlično uspeva u saksiji – leti krasi terasu ili baštu, a zimi može da se unese u kuću uz prozor pun sunca. Zahvalna, mirisna i dekorativna.

Novogodišnje jelke, prodaja

Novogodišnje jelke Beograd

Teško je zamisliti novu godinu bez mirisa četinara koji se širi toplim domom. Rasadnik novogodišnjih jelki nudi širok izbor četinara idealnih za ovu priliku.  Prodaja jelki vrši se „online“ ili ih možete lično preuzeti na lokaciji rasadnika OVDE
Novogodišnji četinari visokog su kvaliteta, jer se sam proces proizvodnje obavlja postupno u rasadniku.  Pravilnom negom oni mogu opstati i posle praznika, te svojim karakteristikama doprinositi dalje vašoj okolini i životnoj sredini.

Ponuda novogodišnjih jelki dostupna je OVDE

Kako održavati novogodišnju jelku?

Kako produžiti svežinu novogodišnje jelke nije filozofija, te uz sledećih par saveta Vaše novogodišnje drvce može opstati nakon praznika.

1. Ne unosite naglo jelku iz hladne sredine u zagrejanu prostoriju.
Biljci je potreban proces adaptacije u hodniku ili nekoj hladnijoj prostoriji pre unošenja i postavljanje na željeno mesto.

2. Izbegavajte postavljanje jelke blizu grejnih tela

3. Održavajte busen vlažnim

4.  Nakon praznika jelku presaditi u sadnu jamu dublju (do 10cm) od visine busena
Sadnju obavljati kada su temperature iznad nule. Takođe je važno da busen bude u kontaktu sa sitnom zemljom.

5. Oko sadnice i mesta sadne jame napraviti blago udubljenje „čanak“ koji će zadržavati vodu.

Novogodišnja jelka sa busenom cena?
Cene su dostupne jednim klikom OVDE

Detaljnije informacije o dostavi ili preuzimanju potražite pozivom na broj: +381637478018

 

 

Kako se sadi živa ograda? (VIDEO)

Orezivanje žive ograde sa testerom
Orezivanje žive ograde sa testerom

Kako sve češće dobijamo pitanja o sadnji živih ograda u vrtu, rešili smo da napišemo članak koji će vam olakšati sađenje.
Žive ograde su značajni zeleni zidovi koji služe kao pozadina vašem vrtu i ujedno vizuelna barijera koja štiti od spoljašnjih negativnih uticaja. Ovakvo rešenje može uticati na smanjenje buke, i služiti kao filter za čestice prašine i štetnih gasova u vašem dvorištu.  Vrste za žive ograde koje se pretežno koriste na našim prostorima se dele na brzorastuće i spororastuće. Brzorastuće vrste preporučene za žive ograde su Thuja occidentalis, Prunus laurocerasus, Photinia fraseri, Ligustrum ovalifolium, Ligustrum vulgaris, Lonicera nitida. Spororastuće vrste su Buxus semprevirens, Berberis x thumbergii, Spirea japonica, Euonymus japonicus… i druge.

Supstrat pre sadnje treba prihraniti organskim ili mineralnim (NPK) đubrivom, treba da bude ocedit pozicioniran na osunčanim ili polusenovitim pozicijama.
Sam proces sadnje živih ograda je veoma jednostavan. Na krajnje tačke planirane linije ograde se pobadaju dva kočića sa markerima koji se raspoređuju na rastojanje na koje se planira razmak sadnica. Preporučen razmak sadnje je od 0,5m do 0,85m. Nakon toga ašovom na planirane razmake treba iskopati sadne jame, i na njihovo dno staviti sipke rastresite zemlje. Pre sadnje sadnice u sadnoj jami treba napraviti blato u koje se nakon uranja koren biljke, kako bi se što bolje vezao za novi supstrat. Nakon toga biljke treba dobro „ušuškati“ sipkom rastresitom zemljom i zaliti.

Orezivanje je najbitnija stavka kvalitetne žive ograde, stoga je važno da ono bude redovno i prilagođeno vrsti sa kojom se ona formira. Biljke krupnog lista se orezuju makazama za vinovu lozu, i važno je odstraniti kompletan list sa stabljikom, dok kod sitnolisnih vrsta možete koristiti električne testerice ili velike baštenske makaze. Sitnolisne biljke lakše odbacuju oštećen list, i živa ograda neće izgledati neugledno mesecima nakon orezivanja, što nije slučaj ako se na takav način šišaju vrste krupnog lista.  Temperatura je bitan faktor koji ima uticaj na orezivanje, pa je zbog toga bitno da se biljke ne orezuju leti na visokim temperaturama, kada su biljke izložene jakoj insolaciji.

Prihrana je neizostavna! Kako žive ograde rastu u gustom sklopu, biljke su međusobnoj kompeticiji, zbog čega su hranjive materije u deficitu. Prihranu je važno dodavati u periodu vegetacije, od proleća do kraja jeseni, naravno umereno, ali redovno, do dva ili tri puta godišnje, u zavisnosti od vrste.

Pogledaj ponudu, cene i vrste sadnica sa svoj vrt OVDE

Kako je sadnju živih ograda objasnio naš pejzažni arhitekta možete pogledati na sledećem snimku:

Brzorastuće žive ograde

Žive ograde na našim prostorima se uglavnom formiraju od Buxus sp. ili Ligustrum ovalifolium, i ukoliko sadnice prilikom nabavke nisu odmah dovoljno velike, iščekivanje do idealne žive ograde može trajati i do deceniju.
Kako bi se postigao što bolji efekat na vašoj zelenoj površini važno je izabrati vrstu koja pogoduje poziciji na kojoj se određena vrsta sadi. Pre sadnje važno je ustanoviti razmak sadnje, naravno da što se gušće sadi, da će se ograda brže spojiti, ali je isto tako važno razmišljati o budućem rastu i pravilnom formiranju iste.
Preporučen  razmak sadnje za žive ograde je od 0,5m do 0,8m.  Pre sađenja mladica važno je da zemljište na kome će se razvijati bude ocedito.  Đubrenje živih ograda je neizostavno, (dva puta godišnje) jer biljke rastu u gustom sklopu, i kao takve brzo usvoje sve hranjive materije iz supstrata.

Vrste:

Fotinija sadnica cena

-Photinia fraseri ‘Red Robin‘  ili poznatija kao fotinija, jedna je od interesantnijih brzorastućih vrsta pogodnih za žive ograde. Specifičnost ove vrste ogleda se u crvenim mladim listovima koji vremenom dobijajaju tamnije nijanse. Fotinija je zimzelena, te će cele godine vašem vrtu pružati atraktivne tonove. Voli osunčane ili polusenoviti položaje uz redovno zalivanje i orezivanje. Važno je redovno orezivanje kako bi je podstakli da širi svoje bočbne grane u stranu.

Više o biljci pročitajte OVDE

Ukoliko smatrate ovu vrstu idealnu sa vaš vrt možete je poručiti već danas klikom OVDE

Lovor visanja Prunus laurocerasus ili poznatija kao lovor višnja, jedna je od najboljih brzorastućih vrsta koja se može koristiti za živu ogradu. Kako zimi ne bi posmatrali monotone isprelitane grančice bez listova, lovor višnja kao zimzelena biljka pruža intenzivno zelenu boju bez obzira na godišnje doba. Ova odlika je čini kao idealnu vrstu zbog pružanja pozadinske monotone boje kao podloge za neke od vaših grupacija u vrtu.

Brz rast ove biljke zahteva i nešto intenzivnije orezivanje, do tri puta godišnje. Ova vrsta podnosi kako osunčane, tako i senovite položaje, dok je najbolje vitalnosti u polusenci uz redovno zalivanje tokom leta. Bez obzira na krupan vaštani list, ova živa ograda uz redovno orezivanje će imati idealnu teksturu i gustinu.  Cvetanje može biti interesantna pojava ukoliko se preskoči rano prolećno orezivanje, što omogućava foriranje mirisnih belih grozdastih cvasti početkom leta.

Ukoliko smatrate ovu vrstu idealnu sa vaš vrt možete je poručiti već danas klikom OVDE

Jelka sa busenom

Gde i kako  kupiti novogodišnju jelku sa busenom?

Ponuda novogodišnjih jelki dostupna je OVDE 

Da li možete da zamislite novu godinu bez mirisa četinara u Vašem domu?
Ukoliko je odgovor ne, posetili ste pravi blog u dobrom trenutku. Novogodišnje jelke sa busenom dostupne su odmah samo jednim klikom OVDE, gde možete saznati više o ceni, visini i vrstama novogodišnjih četinara. Novogodišnje jelke mogu se dostaviti na kućnu adresu Aks kurirom čiji troškovi dostave nisu uračunati u cene iz „online“ prodaje.

Kako da jelka preživi praznike?

Mi kažemo lako. Jelka sa busenom nakon praznika može nastaviti pravilan rast i razvoj, a za uspešnu sadnju potrebno je primeniti savete našeg rasadnika u nastavku.

1. Kupovina jelke iz rasadnika
Naravno, važno je da jelka bude isključivo iz rasadničke proizvodnje, kako iz ekoloških tako i praktičnih razloga. Novogodišnji četinari proizvedeni u rasadniku imaju odgovarajući odnos i broj sitnih žila u samom busenu (adventivni koren) važnih za pravilnu sadnju biljke nakon praznika.

2. Čuvajte vrh!
Četinari su poznati kao biljke sa monopodijalnim načinom grananja, te vršna grana treba ostati čitava radi očuvanja daljeg habitusa i vitalnosti jelke.

3. Dalje od radijatora
Jelka sa busenom u zatvorenom prostoru mora biti odaljena od grejnih tela zbog suvog vazduha koji lako suši sveže pupoljke.

4. Busen mora biti vlažan
Redovno vodite računa da busen ne ostane suv, jer se upravo u njemu nalazi veliki broj sitnih žilica koje održavaju biljku u životu nakon praznika.

5. Sadnja
Sama sadnja se obavlja na temperaturama iznad nule. Sadna jama je poželjno dublja za 10cm od visine busena, a na dnu iste sipka rastresita zemlja.

6. „Čanak“
Oko novo-posađene jelke važno je ostaviti blago udubljenje u vidu „čanka“ koje ima za ulogu zadržvanje vode tokom zime.

Novogodišnja jelka sa busenom cena?
Cene su dostupne jednim klikom OVDE

Detaljnije informacije o dostavi ili preuzimanju potražite pozivom na broj: +381637478018